Seminarski radovi i diplomski radovi

Diplomski.rs se postarao da zadovolji svoje verne posetioce sajta i da ponudi nov servis koji će biti izrada seminarskih radova, diplomskih radova, master radova. Sam servis će biti baziran na popunjavanju upita za seminarski, diplomski ili master rad sa svim  pravilima (smernicama) koje ste dobili od Vaših profesora za pisanje radova. Naši saradnici će Vam ponuditi najrazličitija rešenja Vašeg projektnog zadatka, tako da ćete imati mogućnost da u svakom trenutku pozovete naš servis na sledeći broj:

066 / 00-64-52

Zašto bi trebalo da koristite baš naše usluge?

Možda ne poznajete dovoljno materiju koju trebate obraditi za Vaše seminarske radove? Ne želite da gubite vreme na skeniranje knjiga, skripta, traženje po Internetu, nego biste posvetili vreme pripremanju odbrane. Ukoliko Vam je potrebna asistencija, davanje smernica, primena metodološkog pristupa analizi teme, naši profesionalci su Vam na usluzi.

Uverite se i vidite razliku između profesionalne obrade teme za Vaše seminarske, diplomske i master radove i drugih servisa koji se nude na Internetu.

Velikodušno nagrađujemo povratne kupce naših usluga, jer nam ukazuju poverenje koje ne može da se izgradi bez Vas. Dozvolite da Vas uverimo zašto su naši radovi unikati, najbolji i visoko ocenjeni.

Garancija našeg kvaliteta je veliki broj studenata i učenika koji nam je ukazao poverenje i stvara mogućnost za naše postojanje. Tim diplomski.rs je skoro nastao i nije lider, nema tradiciju, ali ima garanciju kvaliteta i maksimalan procenat zadovoljnih kupaca. Zato se odlučite za nas.

Korupcija i ekonomske posledice korupcije 

Uvod:

   Korupcija  je izuzetno stara društvena pojava. Kao pojava, ona ima svoje šire i uže značenje. Pod širim značenjem podrazumijeva se društveni aspekt tretiranja pojava, dok svojim užim značenjem obuhvata krivično - pravni aspekt.

   Korupcija je prisutna kao globalni fenomen, ali je naročito prisutna u zemljama u poslijeratnom periodu, kao i u zemljama u tranziciji. Tranzicijski procesi, privatizacija i sam proces stvaranja države na potpuno novim osnovama, pogoduju širenju korupcije na svim nivoima i u svim oblastima društvenog života. Korupcija je pojave koja ima multiplikativni negativni efekat na privredu jedne zemlje. Naime ona utiče na nepovjerenje stanovništva u rad državnog sektora, pad kako domaćih, tako i stranih investicija, povećanje siromaštva, i pad životnog standarda .

   Korupcija je pojava koja ima multiplikativni negativni efekat na privredu jedne zemlje. Naime ona utiče na nepovjerenje stanovništva u rad državnog sektora, pad kako domaćih, tako i stranih investicija, povećanje siromaštva, i pad životnog standarda. Zbog posledica koje korupcija izaziva ona postaje nepodnošljiva smetnja u razvitku medjunarodnih ekonomskih odnosa i vrlo negativno utiče na privredni rast i razvoj jednog društva.

   Izvjestan nivo korupcije je neminovnsot u svakom društvu i ona se ne može potpuno likvidirati, ali je moguće suzbijati je i smanjiti njen nivo. To podrazumijeva postojannje strategije borbe protiv korupcije na svim poljima.

1. Definicija korupcije:

    Korupcija spada u pojmove kojima je teško u potpunosti odrediti sadržaj  budući da se njeno značenje mijenja u različitom vremenskom, društvenom i političkom kontekstu. Uopšteno, pod korupcijom se podrazumijeva zloupotreba javne službe radi lične koristi.

   Postoje međutim određene razlike u određenju koje naglašavaju složenost fenomena korupcije. Klasično shvatanje korupcije u političkom smislu polazi od ideje da je korupcija izraz kvarenja moralnih vrijednosti društva ( Aristotel, Makjaveli ). Korupcija je patološka pojava u kojoj vladajuća politička klasa lični interes stavlja iznad interesa političke zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuđuje kao nemoralna i štetna po političku konstituciju društva. Politička legitimizacija temelji se na činjenici da nosioci političkih funkcija funkcija zastupaju interese cjeline političke zajednice, da ne preferiraju lični ili grupni interes.

   Pojavom modernog i demokratskog društva sve se više ističe sistemska disfunkcionalnost korupcije.Ona se  ne smatra više samo moralno štetnom već jednim od uzroka disfunkcionalnosti države. Korupcija je , dakle, ponašanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dužnosti radi lične koristi , ona je kršenje normi radi ostvarenja ličnog interesa. Takvo ponašanje uključuje djelatnosti kao što su: podmićivanje, nepotizam, i zloupotreba položaja za ličnu korist. Korupcija se takođe posmatrati kao posebna situacija razmjene u kojoj javni službenik smatra svoj položaj izvorom prihoda.

   U pravnom smislu korupcija se definiše na različite načine. Standardno određenje je odredba prema kojoj je korupcija akt ili propust u obavljanju svojih dužnosti od strane javnog dužnosnika ili osobe koja vrši javnu funkciju u svrhu dobijanja nezakonite pogodnosti za njega ili treću stranu.

   U novije vrijeme posebno je naglašena ekonomska analiza kako fenomena tako i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom sa smatra nastojanje da se radi lične koristi maksimizira prihod od službe, što kao direktnu posljedicu ima poremećaj u uslovima tržišne utakmice i ukupne racionalnosti ekonomskog ponašanja. Korupcija je dodatni transakcioni trošak jer unosi neizvjesnost kod izbora alternativa te zato izaziva neizmjerne štete po efikasnost države.

   Najobuhvatniju definiciju korupcije ponudio je Vito Tanci. " Korupcija postoji ukoliko dođe do namjernog narušavanja principa nepristranosti pri donošenju odluka u cilju prisvajanja neke pogodnosti " . Princip nepristrasnosti zahtijeva da , pri donošenju odluka, lični ili bilo koji drugi odnosi između učesnika u razmjeni newmaju nikakav uticaj. Ovaj princip je dio funkcionisanja  savršenog tržišta ,koje je, prema samoj definiciji, depersonalizovano.

   Pored Tancijeve definicije, u poslednje vrijeme se veoma često upotrebljava operativna definicija Svjetske banke , da korupcija predstavlja zloupotrebu javnih ovlašćenja radi sticanja privatne koristi.

   Iako je Tancijeva definicija sveobuhvatnija definicija Svjetske banke omogućava usresređivanje na korupciju u unutar javnog sektora. Iz same definicije, može se zaključiti da korupciju čine tri elementa:

1. Zloupotreba  ( djelovanje ) - aktivna, kada javni službenik čini nešto što nije u interesu službe; - pasivna, kada javni službenik ne čini ono što bi trebao da čini.
2. Javno ovalašćenje ( predmet davanja ); javno ovalšćenje kroz status javnog službenika građaninu daje moć državne vlasti.
3. Privatna korist ( cilj djelovanja ) - ne mora biti lična već se može ostvarivati i za druga lica.

2. Vrste korupcije

   Prema mehanizmu djelovanja korupcije odnosno njenim ekonomskim posljedicama razlikuju se tri vrste korupcije:

1. Sitna korupcija, koja omogućava primjenu zakona, -  sitna korupcija bez krađe.
2. Sitna korupcija kojom se krše zakoni -  sitna korupcija sa krađom.
3. Krupna korupcija koja dovodi do promjene, donošenja novog zakona.

   Prva dva vida korupcije spadaju u tzv. administrativnu korupciju, korupciju kod koje dolazi do podmićivanja državnih službenika i njihove pristrasne odluke koja  onemogućava potpuno sprovođenje državnih propisa. U prvom slučaju ne dolazi do kršenja zakona, a ono što građani ostvaruju ovim transakcijama je najčešće brzina i efikasnost u dobijanju javnih usluga ( na šta građani inače imaju pravo).  Korumpirani službenik zadržava za sebe mito koji dobije od građana , a državi uplaćuje iznos koji tarifiran za ostvarivanje određenog prava. U drugom slučaju službenik kompletan iznos zadržava za sebe .

   Administrativna korupcija je korupcija tzv. šalterskih službenika, najnižeg nivoa javne uprave i ogleda se u potplaćivanju malim novčanim iznosima ili materijalnim dobrima male vrijednosti.Ona se javlja u raznim društvenim oblastima: zdravstvu, obrazovanju, policiji pravosuđu, carini.
   
   Korupcija u policiji

   U polociji kupac " usluga " je gradjanin, a prodavac policajac ili neko drugi zaposlen u službi javne bezbjednosti. Usluga se sastoji u koristima koje ima gradjanin kada policajac ne vrši svoju funkciju. Te usluge poprimaju najraznovrsnije forme: nenaplaćivanje kazne za prekršaje, pisanje izvještaja koji ne prikazuju stvarno stanje i sl.

   Korupcija u obrazovanju

   U obrazovanju su kupci " usluge " djaci ili studenti, odnosno njihovi roditelji, a prodavci su profesori ili druga lica zaposlena u sektoru obrazovanja. Počevši od osnovnog pa do visokog obrazovanja, korupcija u školstvu je raširena na svim nivoima i u svim segmentima, od kupovine ocjena pa sve do organizovanja ekskurzija, smještaja u studentskim domovima, ali nijesu rijetki primjeri " kupovine " diploma ili sertifikata. To ukazuje da su posljedice korupcije u obrazovanju mnogostruke.

   Korupcija u pravosuđu

   Kao kupci " usluga " u pravosudju javljaju se gradjani, dok se kao prodavci javljaju sudije i sudska uprava, a u tužilaštvu tužioci. Pored njih, akteri korupcije u pravosudju mogu biti i advokati, vještaci, svjedoci. Predmet korupcije u pravosudju su uglavnom donošenje odluka koje dijelom ili u cjelini idu u nezasluženu korist kupca "usluge " ili nedonošenje odluka koje bi morale biti donijete, ali koje ne bi išle u prilog kupcu usluge.
Nivo korupcije u sudstvu zavisi od opšteg statusa ove grane vlasti, pa se korupcija nalazi u direktnoj proporcionalnoj vezi sa politizacijom pravosuđa, nedopustivo lošem materijalnom statusu nosilaca pravosudne funkcije, diskrecionim pravima sudija i odsustvu nezavisnog sudstva i vladavine prava.

   Korupcija u zdravstvu
   U zdravstvu kupac "usluge" je gradjanin, a prodavac najčešće ljekar pri čemu se korupcijom kupuje brža i kvalitetnija usluga (korupcija bez kradje) ili pak usluga na koju gradjanin kao pacijent ne bi imao pravo (korupcija sa kradjom). Nelegalna plaćanja zarad pružanja ljekarske usluge u zdravstvu manifestuje se u nekoliko osnovnih oblika. Prvi oblik je donacija. Za mnoge usluge neophodno je da korisnik plati cijenu materijala ili medikamenata koji će biti utrošeni da bi mu se usluga pružila. Drugi oblik korupcije jeste direktno traženje novca od pacijenta ili njegove rodbine. Da bi se obezbijedila kvalitetnija njega, ubrzala neophodna intervencija, došla služba hitne pomoći u stan, traži se novac. Uzroke raširene korupcije u zdravstvu treba, prije svega, tražiti u nemogućnosti države da ispuni obaveze, odnosno da finansira liječenje osiguranika. Takođe, na raširenost korupcije u zdravstvu utiče i društvena anomalija odnosno kriza morala, na kraju i drastično siromašenje stanovništvo, samim tim i zaposlenih u zdravstvu.

    Međutim, po svojim posljedicama najopasniji vid korupcije je krupna korupcija. Ona dovodi di promjene , odnosno donošenja novog zakona. To je tzv. politička korupcija koja se pojavljuje kada najviši državni zvanočnici koriste povjerena ovlašćenja kako bi javnu politiku i zakone oblikovali u korist svojih interesa i interesa njima bliskih pojedinaca i grupa. Interesne grupe utiču na proces odlučivanja o javnim poslovima od na cionalnog značaja kroz nezakonite novčane ili druge materijalne donacije političkim strankama, prvenstveno strankama na vlasti i kupovinom glasova u parlamentu. Korupcija velikog formata se odigrava u uskom krugu, u      " hodnicima noći " bez znanja građana i rijetko se pojavljuje u stabilnim i demokratskim društvima . Posljedica ove korupcije je pojava fenomena " zarobljavanja države " koji se javlja kada je država pod snažnim uticajem domaćih poslovnih oligarhija koje oblikuju državnu ekonomsku politiku i propise kako njima odgovara.